Parodontoza je kronična bolest koja zahvaća potpornu strukturu zuba: desni, parodontni ligament i kost. Riječ je o progresivnom oboljenju koje često počinje neprimjetno, bez boli, ali može dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući klimanje i gubitak zuba. Mnogi ovu bolest zamjenjuju s gingivitisom, koji je početni stadij upale desni, no ona je dublji i opasniji problem.
Osim estetskih i funkcionalnih poteškoća, ona može biti povezana s drugim zdravstvenim stanjima, poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Redovita oralna higijena i kontrola kod stomatologa ključni su za rano prepoznavanje i sprječavanje razvoja bolesti.
Sadržaj:
Uzroci i simptomi parodontoze
Parodontoza nastaje kao posljedica nakupljanja plaka i zubnog kamenca na zubima i ispod linije desni. Bakterije u plaku izazivaju upalu koja vremenom oštećuje desni i kost. Genetska predispozicija, pušenje, stres, loša oralna higijena, hormonalne promjene i sistemske bolesti dodatno povećavaju rizik od pojave bolesti. Među prvim simptomima koje osobe primjećuju su:
- Crvenilo
- Otečenost
- Krvarenje desni
Kako bolest napreduje, pojavljuje se zadah iz usta, povlačenje desni, stvaranje džepova između zuba i desni te klimavost zuba. Zbog sporog i često bezbolnog razvoja, mnogi pacijenti parodontozu prepoznaju tek u poodmaklom stadiju.
Dijagnoza i liječenje ove bolesti
Dijagnozu postavlja stomatolog kliničkim pregledom, sondiranjem dubine džepova oko zuba, rendgenskim snimkama i analizom stanja desni. U početnim stadijima, paradontoza se može kontrolirati detaljnim profesionalnim čišćenjem zubi i uklanjanjem plaka i kamenca. U težim slučajevima potreban je parodontološki zahvat, koji uključuje kiretažu džepova, kirurške intervencije, pa čak i regenerativne metode za obnovu izgubljenog tkiva.

Uz stomatološki tretman, ključno je da pacijent promijeni navike; prestane pušiti, pravilno četka zube, koristi zubni konac i interdentalne četkice te redovito dolazi na kontrole.
Prevencija i svakodnevna njega zuba
Prevencija parodontoze počinje dobrom oralnom higijenom. To uključuje četkanje zubi najmanje dvaput dnevno pastom s fluorom, redovito korištenje zubnog konca ili interdentalnih četkica i ispiranje antiseptičkim tekućinama. Osobe sklone parodontozi trebale bi ići na profesionalno čišćenje svakih 3 do 6 mjeseci.
Pravilna prehrana bogata vitaminima C i D, izbjegavanje pušenja i kontrola šećera u krvi kod dijabetičara dodatno smanjuju rizik. Edukacija o važnosti oralne higijene, osobito kod djece i mladih, ključna je za smanjenje učestalosti bolesti u populaciji. Briga o zubima ne završava kod kuće. Redovite posjete stomatologu najbolji su način da se parodontoza otkrije na vrijeme i spriječe njezine ozbiljne posljedice.







